Šta je uzrok autizma? Mitovi o vakcinama i naučne činjenice koje roditelji trebaju znati

Rana intervencija

Trenutno ne postoji lijek, ali su istraživanja, koja su urađena posljednjih deset godina, pokazala da rana i intenzivna intervencija daje bolje prognoze većini djece.

Danas se autizam više ne dijeli na mnogo različitih vrsta. Umjesto starih naziva (poput Aspergerovog sindroma), koristi se jedan zajednički pojam: Poremećaj iz spektra autizma.

Riječ “spektar” se koristi jer ne postoje dva djeteta s istim izazovima. Kod nekoga su simptomi blagi, dok je drugima potrebna stalna podrška. Bez obzira na to gdje se dijete nalazi na tom spektru, cilj je isti: rana intervencija koja pomaže djetetu da razvije svoj puni potencijal.

Autizam i poremećaji koji liče na njega, je stanje koje se može prepoznati po teškim smetnjama kod socijalne interakciji i komunikacije, ograničenom interesu i ponavljajućim ponašanjima. Osim ovih simptoma javljaju se često i drugi, kao što su hiperaktivnost, poremećaj percepcije, problemi sa spavanjem itd… Ovi simptomi se mogu razlikovati od osobe do osobe i nisu ključni za uspostavljanje dijagnoze. Raspon u grupi je velik. Mnogi imaju poremećaj razvoja, često u kombinaciji sa epilepsijom i/ili oštećenjem vida i sluha, i prije postavljanja dijagnoze trebalo bi provjeriti da dijete nema jedno od ovih oštećenja. Druga djeca su “normalna” i talentovana. Na koji način će se ovi simptomi pokazati  zavisi od različitih faktora kao npr. godina, talenta, znanja i prihvatanja okoline.

Koliko je čest autizam?

Prema najnovijim podacima CDC-a iz 2024. godine, učestalost autizma je narasla na 1 na 36 djece. Četiri puta je češći kod dječaka i obuhvata sve etničke i socijalne grupe.

Šta je uzrok autizma? Šta nauka kaže?

Iako roditelji često traže jedan konkretan uzrok autizma, nauka potvrđuje da se radi o kompleksnoj kombinaciji faktora, sa uglavnom, nepoznatim biološkim uzrocima. Najizraženiji su genetički faktori, ali su najvjerovatnije prisutni i različiti okolinski faktori, npr. infekcije. Trenutno se smatra, da rutinske vakcine koje djeca dobijaju u ranoj dobi i izazivaju autizam. To nije tačno i za to nema nikakvih dokaza. Čak, postoje vrlo snažni dokazi, koji pokazuju da nema nikakve veze između vakcina i poremećaja. Tako da se roditeljima, više nego preporučuje da vakcinišu svoju djecu. U svijetu je primjećen porast dječijh bolesti, koje se već desetinama godina nisu javljale. Uzrokom toga se smatra nevakcinisanje djece. Naučne meta-analize na milionima djece potvrdile su da ne postoji uzročno-posljedična veza između MMR vakcine i autizma.

Da li se autizam može izlječiti?

Trenutno ne postoji lijek, ali su istraživanja, koja su urađena posljednjih deset godina, pokazala da rana i intenzivna intervencija daje bolju prognozu većini djece. Zbog toga je važno da se dijete sa autističnim poremećajem uoči što ranije, i to, ako je moguće, prije nego što napuni dvije godine.

Iako su uzroci složeni, najvažnije je rano prepoznati autizam simptome kako bi se na vrijeme krenulo s intervencijom.