Djeca sa smanjenom intelektualnom sposobnošću

Podjela poremećaja

Smanjena intelektualna sposobnost je poremećaj, koji može izgledati drugačije kod različite djece. Slabiji stepen ovog poremećaja se kod djece nekad ne primjeti sve do polaska u školu.

Prema Američkoj Asocijaciji Mentalne Retardacije, smanjenu intelektualnu sposobnost karakteriše istovremeno i smanjenje inteligencije i adaptivne vještine u najmanje dva od tri slijedeća područja: akademske vještine, socijalne vještine i praktične sposobnosti.

Akademske vještine podrazumijevaju sposobnosti čitanja, pisanja, računanja i drugih akademskih dostignuća. Socijalne vještine pružaju mogućnosti  i vještine za interakciju s drugima u društvenim situacijama. Praktične sposobnosti su aktivnosti svakodnevnog života, kao npr. jesti, obući se, okupati se i sl. Na osnovu ovih vještina, smanjena intelektualna sposobnost se dijele na  blagu, umjerenu i tešku.

Šta je smanjena intelektualna sposobnost?

Osoba koja ima ovaj poremećaj teško razumije i uči određene stvari. Oni ponekad izgledaju drugačije. Uobičajeno je da pored ovog poremećaja ima i druge poteškoće. Većina djece sa smanjenim intelektualnim sposobnostima, se razvija slično drugoj djeci u područjima motorike, govora, emocija i socijalizacije. Prolaze kroz iste faze, ali sporijim taktom i ne stignu daleko kao ostala djeca. Kako bivaju stariji, razlika postaje sve uočljivija. Djeca  sa ovim poremećajem dostignu svoju gornju granicu razvoja ranije. Osnovne potrebe i osjećanja su ista kao i kod  druge djece, ali se izražavaju drugačije, npr. direktnije ili sporije, glasnije ili tiše. Ova djeca su praktično ovisna o konkretnim iskustvima i specijaliziranim treninzima, koji im pomažu da nauče određene vještine. Takođe, trebaju više podrške i ohrabrivanja od druge djece.

Smanjena intelektualna sposobnost je poremećaj, koji može izgledati drugačije kod različite djece. Slabiji stepen ovog poremećaja se kod djece nekad ne primjeti sve do polaska u školu. Međutim, kod djece sa umjerenim i teškim stepenom poremećaja, se primjeti još u dojenačkoj dobi i utiče na cijeli dječiji razvoj.

Šta uzrokuje smanjenu intelektualnu sposobnost?

Postoje mnogi uzroci ovog poremećaja. Zna se da nasljednost igra veliku ulogu ovdje. Roditelji koji imaju ovaj poremećaj, češće dobiju djecu sa istim poremećajem. Skrivene greške u genima roditelja mogu uzrokovati urođene mahane, poremećaj metabolizma i neispravno sastavljanje hromozoma. Tokom prenatalnog perioda fetus može dobiti infekciju preko majke, ali i tokom samog poroda se mogu desiti različite komplikacije, koje mogu prouzrokovati povredu mozga. U zavisnosti od neuroloških i genetskih promjena, povrede mozga i gdje se ta povreda nalazi, zavisi i stepen smanjene intelektualne sposobnosti. Sad se o ovim uzrocima zna puno više nego ranije, međutim i dalje postoje slučajevi kod kojih se ne zna razlog.