Dojenje dovedeno je u vezu s pozitivnim utjecajem na razvoj djetetove inteligencije

dojenje

Dojenje dovedeno je u vezu s pozitivnim utjecajem na razvoj djetetove inteligencije

Samo najbolje za vašu bebu

Dojenjem beba dobiva ne samo hranu, nego i dodir i ljubav. Dojenje je posve intiman čin između majke i bebe, kojim se stvara neraskidiva emocionalna veza.

Dojenje pomaže suzbijanju gojaznosti – Gojaznost je najčešći prehrambeni poremećaj djece u današnje doba te predstavlja važan faktor rizika za razvoj bolesti srca i krvnih žila u odrasloj dobi. Novija istraživanja pokazuju kako je prehrana dojenčadi povezana s rizikom pojave gojaznosti u djetinjstvu. Pretpostavlja se da je zaštitni učinak dojenja na gojaznost povezan s unošenjem manje količine hranjivih materija i sporijem prirastu težine kod dojene djece u prvim mjesecima života.

Majčino mlijeko

Majčino mlijeko je probavljivije od dojenačke formule – Razlog tome je razlika u sastavu mlijeka. U majčinom mlijeku ima manje proteina te je lakše probavljivo pa dojenčad lakše izbacuje stolice. Kravlje mlijeko, kao temelj za proizvodnju adaptiranog mlijeka, sadrži više proteina, većim dijelom u obliku neprobavljivog kazeina.

Djevojčice hranjene formulom u većoj su opasnosti od raka dojke u kasnijoj dobi života – Žene koje su kao djeca hranjene adaptiranim mlijekom u većem postotku obolijevaju od raka dojke kao odrasle osobe. Jednako kod predmenopauznih i postmenopauznih slučajeva raka dojke, žene koje su dojene kao bebe, čak i kratko, imaju 25% manji rizik od razvijanja karcinoma od žena koje su hranjene adaptiranim mlijekom.

Istraživanja

Prehrana adaptiranim mlijekom povezana je s nižim kvocijentom inteligencije – Majčino mlijeko potiče razvoj mozga i poboljšava kognitivni razvoj na načine na koje to adaptirano mlijeko nije u stanju.

Jedno istraživanje pokazalo je da je prosječni kvocijent inteligencije kod sedmogodišnje i osmogodišnje djece koja su bila dojena viši za 10 bodova od njihovih vršnjaka hranjenih adaptiranim mlijekom. Sva djeca obuhvaćena istraživanjem rođena su prijevremeno i hranjena majčinim mlijekom putem sonde. To ukazuje na činjenicu da je mlijeko samo, a ne čin dojenja, uzrokovalo ovu razliku u nivou kvocijenta inteligencije.

Drugo istraživanje, koje potvrđuje navedene rezultate, provedeno je u Novom Zelandu. Osamnaestogodišnje istraživanje, koje je obuhvatilo više od hiljadu djece, pokazalo je da su oni koji su kao bebe bili dojeni, imali viši kvocijent inteligencije i postizali veći akademski uspjeh od djece koja su bila hranjena adaptiranim mlijekom. Trajanje dojenja dovedeno je u vezu s pozitivnim utjecajem na razvoj djetetove inteligencije. Djeca koja su dojena sedam mjeseci i dulje, na testovima inteligencije postizala su za oko 6 bodova bolje rezultate od djece koja su dojena mjesec dana i kraće.

Imuni sistem

Majčino mlijeko pruža imunitet od bolesti i pomaže razvoju imunološkog sistema bebe – Tokom prvih mjeseci života imunološki sistem djeteta još nije dovoljno razvijen da bi se mogao oduprijeti uzročnicima bolesti iz njegovog okruženja. Putem majčinog mlijeka dijete dobiva zaštitne materije koje će spriječiti ili odgoditi
razvoj mnogih hroničnih bolesti i alergija, a u slučaju da se bolest pojavi, dijete će je lakše i uspješnije savladati. Oko 80% ćelija u majčinom mlijeku su makrofagi, ćelije koje proždiru bakterije, gljivice i viruse. Nadalje, majčino tijelo proizvodi antitijela za bolesti kojima je izložena u svojoj okolini, pa majka proizvodi mlijeko po
mjeri za borbu protiv bolesti kojima je izložena i njezina beba. Adaptirano mlijeko ne pruža niti jednu od ovih prednosti. Majčino mlijeko pomaže izbacivanju mekonija – Kolostrum ima blago laksativni učinak i pospješuje izbacivanje mekonija.

Bebine emocionalne potrebe

Dojenje zadovoljava bebine emocionalne potrebe i povećava povezanost između majke i djeteta – Dojenjem beba dobiva ne samo hranu, nego i dodir i ljubav. Dojenje je posve intiman čin između majke i bebe, kojim se stvara neraskidiva emocionalna veza. Poznato je da hormon oksitocin, osim što potiče kontrakcije maternice i otpuštanje mlijeka, potiče razvoj majčinskog ponašanja i vezivanje majke i potomaka. Dojenje pozitivno utječe na majčino raspoloženje, dojena djeca manje plaču i brže napreduju, a njihove majke bolje se emocionalno odazovu na njihove potrebe.

Majčino mlijeko je savršena hrana za dojenče – Majčino mlijeko jedini je prirodan izvor svih hranjivih sastojaka potrebnih bebi. U potpunosti je prilagođeno potrebama djeteta, a sadrži bioaktivne sastojke koji pospješuju rast i razvoj bebe. To je zaista jedinstvena materija koja se ne može umjetno stvoriti, niti kopirati.

Izvor: http://www.unicef.org/bih/ba