Priprema djeteta za školu počinje mnogo ranije od samog upisa

školu

Priprema djeteta za školu počinje mnogo ranije od samog upisa

Sreća i strah

Roditelji kroz svakodnevne aktivnosti u i van kuće, trebaju djecu da izlažu igrama koje podstiču razvoj opštih znanja (npr. imena životinja, oglašavanje životinja, boje, brojevi, slova, crtanje-pisanje, imena oblika, identifikacija i opis radnji i zanimanja, suprotnosti i kategorije/sličnosti predmeta, godišnjih doba, imena predmeta iz okoline, itd.).

Polazak u školu je za dijete, a i njegove roditelje, jedan od važnih trenutaka u životu. Dijete ulaskom u školu postaje dio organizirane i strukturirane sredine, izlaže se sistemu vrijednovanja i natjecanja, uz mogućnost doživljavanja neuspjeha i kritike. U školi se prvi put susreće s obavezama, s osjećajem odgovornosti novom organizacijom života i novim nivoom samostalnosti. Priprema djeteta za školu počinje mnogo ranije od onog trenutka kada hronološki dijete postaje školski obveznik. Roditelji\staratelji osjećaju istovremeno i ushićenje i strah zbog polaska djeteta u školu. Najveći strah roditelja\staratelja je kako će se dijete predstaviti na “testiranju” za upis u školu i da li će izbor učitelja\učiteljice biti adekvatan, kao i da li će slušati u školi.

Vrtić daje prednost djetetu

Praksa pokazuje da relativno mali broj roditelja sistematski priprema dijete za školu. Djeca koja su obuhvaćena predškolskim odgojem u vrtićima imaju bolju startnu poziciju za uspješan početak školovanja. Programi su usmjereni na sveobuhvatni razvoj, a koncepcija boravka u struktuiranoj grupi predstavlja dobru pripremu za učenje u razredu. Veliki broj djece nije uključen u vrtiće i toj populaciji djece treba posvetiti dodatnu pažnju kroz usmjeravanje roditelja/staratelja šta da rade kod kuće, kako bi se postigao određeni stepen zrelosti djeteta za uspješno uključivanje u školu. Na prvom mjestu je neophodno istaći postavljanje granica i poštivanje pravila, i snalaženje u komunikaciji, vremenu i prostoru, istrajnosti u radu, određeni stepen samostalnosti, razvijanje svijesti o grupi.

Koliko je dijete zrelo?

Prvi školski dani mogu biti uzbudljivi, ali i popraćeni strahom i neugodom. Većina djece prihvati ovo novo životno razdoblje posve prirodno i smireno. Isto tako ovo razdoblje može biti teško, pogotovo onoj djeci koja do polaska u školu nisu bila polaznici vrtića. Kod kojih se javljaju strahovi od novog i nepoznatog, te zbog razdvajanja od roditelja staratelja. Zbog ovih činjenica vrlo je važno prije polaska djeteta u školu na odgovarajući način procijeniti zrelost djeteta za školu. Istovremeno treba otkriti i eventualne poteškoće, koje se u školi mogu još više produbiti te ih je potrebno pravovremenim i najprimjerenijim postupcima otkloniti.

Šta je zrelost?

Definiranje zrelosti, spremnosti djeteta za polazak u školu vrlo je složeno. Zrelost za školu predstavlja optimalan stupanj razvijenosti različitih fizičkih i psihičkih funkcija djeteta koje će mu omogućiti optimalno savladavanje nastavnog plana i programa. Zrelost će ovisiti o biološkom razvoju, ali i o tome koliko je okolina omogućila djetetu da ovlada potrebnim iskustvima, koliko prikladne stimulacije u razvoju je dijete imalo. To je pojam kojim obuhvaćamo tjelesnu, intelektualnu emocionalnu i socijalnu zrelost. Potrebno je početi razvijati radne navike i samostalnost kod kuće još u ranoj dobi.

Praktičan savjet

Roditelji kroz svakodnevne aktivnosti u i van kuće, trebaju djecu da izlažu igrama koje podstiču razvoj opštih znanja (npr. imena životinja, oglašavanje životinja, boje, brojevi, slova, crtanje-pisanje, imena oblika, identifikacija i opis radnji i zanimanja, suprotnosti i kategorije/sličnosti predmeta, godišnjih doba, imena predmeta iz okoline, itd.).

Izvor: http://www.unicef.org/bih/ba

Priprema djeteta za školu počinje mnogo ranije od samog upisa
Den här webbplatsen använder cookies för att förbättra din upplevelse. Genom att använda den här webbplatsen godkänner du vår Dataskyddspolicy.
Mer information