Protokol posmatranja savremene paradigme

Odsjek za predškolski odgoj i obrazovanje

Drugi ciklus

PROTOKOL POSMATRANJA

Seminarski potpisuje: Aida Teljigović

Skraćeno:

Dimenzije posmatranja

Uvodni dio: deskripcija dana u vrtiću

U vrtić ,,x“ sam stigla u ponedjeljak 23.12. 2013. u 8:00 sati gdje sam bila dočekana od odgajateljice x, koja se ponudila da bude moja mentorica do kraja moje prakse. Većinu vremena sam provela u starijoj vrtićkoj (5-6 godina) grupi, koju odgajataeljica x vodi sa odgajateljicom y, koja je pored toga i rukovodilac vrtića

–          Deskripcija pozicije djece sa posebnim potrebama

Članom 9, prema okvirnom zakonu predškolskog odgoja i obrazovanja, se uvodi zakon o Integracijskom programu za djecu s posebnim potrebama.

Logopedska perspektiva

Članom 25, prema okvirnom zakonu predškolskog odgoja i obrazovanja, se interventnim, kompenzacijskim i rehabilitacijskim programima predškolskog odgoja i obrazovanja utvrđuju  ciljevi i zadaci, sadržaj, stručni kadar, obim, oblici i metodologija odgojno-obrazovnog rada sa djecom od šest mjeseci do uključivanja u obavezno predškolsko obrazovanje koja u svojoj obitelji nemaju uvjete za normalan razvoj, djecom iz obitelji ugroženog socijalnog i društvenog stanja, nepotpunih obitelji, djecom izbjeglih i raseljenih lica i djecom koja imaju smetnje u psihičkom i tjelesnom razvoju.

Deskripcija agresivnog/prosocijalnog dječijeg ponašanja i uloge odgajateljice u        konkretnoj situaciji

Regulisinje emocija je sposobnost da se reaguje na zahtjeve situacije s rasponom emocija i na način koji je socijalno prihvatljiv i dovoljno fleksibilan da bi ostavio prostora i za spontane reakcije, ali i za sposobnost odgode spontanih reakcija po potrebi.

 Senzibilitet odgajateljice prema separacionom strahu kod djece i načini rješavanja situacije; priroda roditeljske uključenosti

Znamo da se teorija privrženosti primarno bavi vezom koja nastaje između djeteta i skrbnika i njenim posljedicama na samopoimanje i razvoj stavova o socijalnom svijetu. Početak teorije privrženosti veže se uz rad Johna Bowlbya koji je primijetio da odvajanje od majke uzrokuje ljutiti protest djeteta i očaj.

Prisustvo stresa i burn-outa u radu odgajateljica: prag osjetljivosti, načini rješavanja

Odgajateljice u ovoj grupi pokazuju znakove stresa kako fizičke tako i psihičke naravi. Obje odgajateljice su u godinama pred penziju što naravno objašnjava fizičke poteškoće s kojim se susreću.

 Razgovori sa djecom: kako vide, osjećaju, doživljavaju vrtić

Većina djece voli dolaziti u vrtić i provoditi vrijeme u njemu. Razgovarala sam s djecom ,onda kada odgajateljice nisu bile tu, tako da odgovori nisu bili odraz njihovog prisustva i uticaja na djecu. Vrtić doživljavaju kao neko mjesto gdje trebaju da dođu jer im roditelji idu na posao i niko ih ne može čuvati kod kuće.

 ‘Suvremeni kurikulum’: manifestacije

S obzirom da sam već napomenula da odgajateljica pristupa tradicionalnom načinu rada i prenošanju znanja djeci, to ne daje puno prostora za savremeni kurikulum, pa se zbog toga ne mogu primjetiti ni njegove manifestacije. Njeno usmjerenje je transmisijsko, postoji strogo strukturisana organizacija procesa, gdje se unaprijed planiraju određene teme za svu djecu u skupini i sadržaji se biraju prema nekim opštim kriterijima.

 Adekvatnost motivacione pripreme: motivacija u igri i usmjerenim aktivnostima

Kongruentnost metoda rada i uzrasta

Principi kurikulumskog planiranja

 Konstruktivistička polozišta evaluacije

Konstruktivistička teorija ima ishodišta u učenjima J. Deweya, J. Brunera, J. Piageta, L. Vigotskog, C. Freineta i dr.. Zajedničko svima njima je upozoravanje na nužnost promjene uloga subjekata koji uče i subjekata koji ih poučavaju, odnosno koji im pomažu u učenju i razvoju.

 Obilježja nove paradigme djetinjstva

Nova paradigma sociologije detinjstva ujedinjuje u sebi dvije paradigme koje su do sada opstajale nezavisno jedna od druge: stanovište Žana Pijažea da „društvo ima odgojni karakter”  ali istovremeno nastoji da pokaže da je dijete „roditelj čovjeka”, pa u tom smislu dovoljno kompetentan akter koga bi valjalo ozbiljno proučavati.

Dječija prava kao paradigma

Konvencija o pravima djeteta UN, koja je usvojena na Generalnoj skupštini UN 1989, predstavlja prekretnicu u međunarodnom pokretu za dječja prava, i to u dva smisla.

Preuzmi seminarski: Protokol posmatranja Savremena paradigma ranog odgoja